Najniža cijena u 30 dana kod sniženja: kako je izračunati i prikazati

Kad snižavate cijenu robe — u trgovini, u web trgovini ili u oglasu — uz sniženu cijenu u pravilu morate istaknuti i najnižu cijenu koju ste za istu robu primjenjivali u 30 dana prije sniženja. Za usluge ista obveza vrijedi kod sniženja unutar poslovnih prostorija, a zakon propisuje i iznimke, o kojima pišemo niže. To nije marketinška odluka ni stvar dobre volje — to je zakonska obveza, a njezino nepoštovanje inspektor može sankcionirati i privremenom zabranom prodaje.

U ovom članku objašnjavamo što propis traži, kako izračunati referentnu cijenu i kako je prikazati na polici, webu i u oglasima. Sve tvrdnje o obvezama povezujemo s tekstom propisa u Narodnim novinama, a praktične savjete jasno označavamo kao preporuke. Za konkretan slučaj u vašoj djelatnosti obratite se pravniku, računovođi ili nadležnom tijelu.

Što zakon traži kod sniženja

Zakon o zaštiti potrošača (NN 19/2022) u članku 19. stavku 1. posebnim oblicima prodaje smatra prodaju proizvoda po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji. U stavku 2. nabraja što to obuhvaća: akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sniženje, prodaju robe s greškom i prodaju robe kojoj istječe rok uporabe.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača (NN 59/2026) u članku 10. mijenja upravo tu odredbu: u članku 19. stavku 1. riječi „cijena u redovnoj prodaji” zamjenjuju se riječima „najniže cijene koju je trgovac primjenjivao za isti proizvod tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje”. Isti članak izmjene dodaje da najniža cijena iz stavka 4. postaje referentna cijena za određivanje cijene tijekom sniženja.

Obveza se odnosi i na usluge. Prema članku 19. stavku 7. Zakona, kako je izmijenjen, tijekom posebnog oblika prodaje usluge unutar poslovnih prostorija trgovac mora istaknuti cijenu koju primjenjuje tijekom prodaje i najnižu cijenu koju je primjenjivao za istu uslugu u razdoblju od 30 dana prije provođenja prodaje. Stavak 8. izuzima iz toga oglašavanje usluga te ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija i na daljinu.

Što je najniža cijena u 30 dana i zašto je referentna

Najniža cijena u 30 dana je najniža cijena koju ste za isti proizvod ili istu uslugu primjenjivali u razdoblju od 30 dana prije početka sniženja. Nije to vaša redovna, kataloška ni „prekrižena” cijena — to je najniža cijena koja je u tom razdoblju vrijedila.

Zato je ta cijena referentna: služi kao mjerilo prema kojem potrošač može procijeniti je li sniženje stvarno. Ako tijekom 30 dana niste imali nikakvu akciju, referentna cijena obično odgovara vašoj redovnoj cijeni. Ako ste u tom razdoblju već snižavali, referentna je ona najniža — čak i ako je bila kratkotrajna.

Izmjena uvodi i iznimku. Prema članku 10. Zakona o izmjenama i dopunama, novi stavak 5. članka 19. Zakona propisuje da se odredbe o isticanju najniže cijene ne primjenjuju na posebni oblik prodaje robe koji se određuje za lako pokvarljivu robu i robu kojoj brzo istječe rok uporabe. Za takvu robu članak 14. istog zakona o izmjenama traži da tijekom sniženja mora imati dodatno jasno, vidljivo i čitljivo istaknut krajnji rok uporabe.

Kako izračunati najnižu cijenu u 30 dana

Izračun je konceptualno jednostavan, ali traži točnu evidenciju. Referentno razdoblje je 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje, a referentna vrijednost je najniža cijena koju ste za isti proizvod ili uslugu primjenjivali u tom razdoblju.

• Odredite dan početka sniženja. Od tog dana brojite 30 dana unatrag — to je referentno razdoblje.
• Uzmite sve cijene koje ste primjenjivali za isti proizvod ili uslugu u tom razdoblju, uključujući cijene iz prethodnih sniženja i akcija.
• Odaberite najnižu od tih cijena. Ona je referentna i mora se prikazati uz sniženu cijenu.
• Vodite evidenciju po datumu — bez zapisa o tome koja je cijena vrijedila kojeg dana izračun se ne može dokazati.
• Ponovite izračun za svako novo sniženje, jer se referentno razdoblje pomiče sa svakim novim posebnim oblikom prodaje.

Ako tijekom sniženja postupno dodatno snižavate cijenu, pravila se razlikuju po vrsti prodaje:

• Rasprodaja — trgovac ističe najnižu cijenu koju je primjenjivao u 30 dana prije rasprodaje i novu sniženu cijenu (članak 21. stavak 3. Zakona, kako ga mijenja članak 12. Zakona o izmjenama i dopunama).
• Roba kojoj brzo istječe rok uporabe i lako pokvarljiva roba — pravilo je drukčije: ističe se cijena koju je trgovac primjenjivao neposredno prije sniženja, koja je ujedno referentna cijena, i nova snižena cijena (članak 24. stavak 3. Zakona, kako ga mijenja članak 14. Zakona o izmjenama i dopunama). Za tu robu najniža cijena iz 30 dana se ne ističe.
• Sezonsko sniženje — članak 22. stavak 2. Zakona (članak 13. Zakona o izmjenama i dopunama) dopušta postupno dodatno snižavanje, ali ne propisuje koje se cijene tada ističu. Zakon upućuje na pravilnik ministra nadležnog za zaštitu potrošača kojim se propisuje način provođenja sezonskog sniženja (članak 22. stavak 3. Zakona) — provjerite njegov važeći tekst prije sniženja.

Kako prikazati sniženje na polici, webu i u oglasima

Obveza isticanja ne odnosi se samo na policu. Članak 19. stavak 6. Zakona, kako je izmijenjen, propisuje da se odredbe o isticanju najniže cijene primjenjuju i na oglašavanje robe. Za robu to znači da obje cijene moraju biti istaknute i u oglasu, letku, na društvenim mrežama i u svakoj drugoj promidžbi. Za usluge to ne vrijedi: oglašavanje usluga izuzeto je od te obveze (članak 19. stavak 8. Zakona, kako je izmijenjen).

Inspekcijski nadzor izričito pokriva ove situacije. Prema članku 57. Zakona o izmjenama i dopunama, koji mijenja članak 147. Zakona, inspektor će rješenjem privremeno zabraniti prodaju ako trgovac tijekom posebnih oblika prodaje robe nije istaknuo cijenu koja se primjenjuje i najnižu cijenu iz 30 dana prije (članak 19. stavak 4. Zakona), ako to nije učinio u oglašavanju (članak 19. stavak 6. Zakona) ili ako to nije učinio kod prodaje usluga u poslovnim prostorijama (članak 19. stavak 7. Zakona).

Praktični način prikaza, koji je preporuka, a ne zakonska obveza:

• Na polici uz sniženu cijenu navedite i najnižu cijenu u 30 dana, s jasnom oznakom što koja cijena znači.
• Na webu prikažite obje cijene na istoj stranici proizvoda, bez skrivanja u podnožju ili dodatnom kliku.
• U oglasima za robu i na društvenim mrežama navedite obje cijene u samom oglasu, ne samo u poveznici.
• Za usluge u poslovnim prostorijama istaknite obje cijene na vidljivom mjestu (cjenik, ploča, ekran).

Ako vodite web trgovinu, korisno je unaprijed urediti način na koji se cijene i njihova povijest čuvaju. Rješenja poput AI MAX Commerce — web trgovina usklađena sa zakonom nude katalog s varijantama, košaricu i naplatu preko vašeg procesora te ugrađene elemente zakonske usklađenosti — sidrene cijene, uvjete, pravo na odustanak i GDPR. Alat sam po sebi ne računa ni ne prikazuje najnižu cijenu u 30 dana umjesto vas; evidenciju i izračun i dalje morate voditi vi.

Najčešće nedoumice i na što paziti

U praksi se ponavlja nekoliko pitanja. Donosimo odgovore utemeljene na propisu, uz napomenu da za konkretan slučaj treba provjeriti s pravnikom ili nadležnim tijelom.

• Vrijedi li obveza i za usluge? Da, za usluge unutar poslovnih prostorija (članak 19. stavak 7. Zakona, kako je izmijenjen). Ne vrijedi za oglašavanje usluga ni za ugovore izvan poslovnih prostorija i na daljinu (stavak 8.).
• Moram li prikazati najnižu cijenu i u oglasu? Za robu da — obveza se primjenjuje i na oglašavanje robe (članak 19. stavak 6. Zakona, kako je izmijenjen). Za oglašavanje usluga ne (stavak 8.).
• Što s lako pokvarljivom robom? Za nju se ne primjenjuje isticanje najniže cijene (novi stavak 5. članka 19. Zakona), ali mora imati istaknut krajnji rok uporabe (članak 14. Zakona o izmjenama i dopunama).
• Što ako tijekom sniženja dodatno snizim cijenu? Ovisi o vrsti prodaje. Kod rasprodaje ističete najnižu cijenu iz 30 dana prije rasprodaje i novu sniženu cijenu (članak 21. stavak 3. Zakona). Kod robe kojoj brzo istječe rok uporabe i lako pokvarljive robe ističete cijenu neposredno prije sniženja i novu sniženu cijenu (članak 24. stavak 3. Zakona). Kod sezonskog sniženja zakon dopušta dodatno snižavanje (članak 22. stavak 2.), a način provođenja uređuje pravilnik iz stavka 3.
• Koje su kazne? Prema članku 60. Zakona o izmjenama i dopunama, koji mijenja članak 149. Zakona, propisana je novčana kazna od 1500,00 do 50.000,00 eura za pravnu osobu koja, među ostalim, prilikom odobravanja popusta nije istaknula cijenu sukladno članku 19. Zakona.

Pazite i na to da se pojedine odredbe primjenjuju od različitih datuma. Članak 66. Zakona o izmjenama i dopunama propisuje da zakon stupa na snagu osmoga dana od objave, osim niza članaka s kasnijim datumima primjene. Prije nego što nešto objavite, provjerite koji se rok odnosi na vašu situaciju.

Ukratko

Kod sniženja robe morate uz sniženu cijenu istaknuti najnižu cijenu koju ste za istu robu primjenjivali u 30 dana prije sniženja — u trgovini, na webu i u oglasima. Kod sniženja usluge ista obveza vrijedi unutar poslovnih prostorija, ali ne za oglašavanje usluga ni za ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija i na daljinu. Ta najniža cijena je referentna. Izračun se temelji na cijenama koje ste primjenjivali u referentnom razdoblju, pa bez uredne evidencije ne možete dokazati da ste obvezu ispunili. Za lako pokvarljivu robu i robu kojoj brzo istječe rok uporabe ne ističe se najniža cijena iz 30 dana, nego krajnji rok uporabe, a kod dodatnog snižavanja cijena neposredno prije sniženja i nova snižena cijena.

Osnovni propis je Zakon o zaštiti potrošača (NN 19/2022), a odredbe o najnižoj cijeni i kaznama mijenja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača (NN 59/2026). Za tumačenje u konkretnom slučaju obratite se pravniku, računovođi ili Državnom inspektoratu.

Sljedeći korak: AI MAX Commerce — web trgovina usklađena sa zakonom · Javite se — prvi razgovor je besplatan i bez obveze

Izvori

• Zakon o zaštiti potrošača (NN 19/2022)
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača (NN 59/2026)